Omiš je upozorenje: požar se ne događa samo negdje drugdje

Dugo Selo nema dalmatinsku buru i makiju, ali požar velikih razmjera može ugroziti i kontinentalni grad ako se spoje suša, zapuštene površine, teško pristupačni objekti i zakašnjela reakcija.

Požar koji je sinoć krenuo iz Lokve Rogoznice u samo se nekoliko sati proširio prema Omišu, ugrozivši kuće, vozila i stanovništvo. Više od tisuću ljudi evakuirano je u Gradsku sportsku dvoranu Ribnjak i drugim pravcima, među njima i morskim putem, a liječničku pomoć zatražilo je 36 osoba.

Na požarištu je bilo angažirano 286 vatrogasaca s 93 vozila, a u gašenje su se uključili i kanaderi. Unatoč velikoj mobilizaciji, požar je pokazao koliko brzo vatra, potpomognuta vjetrom i suhim raslinjem, može prijeći put od otvorenog prostora do samog grada.

Deseci vozila izgorjeli su uz Jadransku magistralu, gorjele su kuće, a prometnice koje bi trebale biti izlaz postale su dio krizne zone. Takve slike vraćaju se svakog ljeta, samo se mijenja ime mjesta.

Pitanje koje se nakon toga nameće nije samo kako se to dogodilo, nego: što nas uopće može zaštititi od požara?

Odgovor nije jedna mjera, jedan kanader ili jedan dolazak vatrogasaca. Zaštita se sastoji od niza slojeva — od okućnice i zapuštenog zemljišta do planiranja naselja, prohodnih cesta, ranog upozorenja i spremnosti ljudi da na vrijeme napuste ugroženo područje.

Ne, Dugo Selo nije iznimka

Omiš i Dugo Selo ne dijele isti krajolik ni isti tip opasnosti. Dalmaciju u ljetnim mjesecima posebno ugrožavaju makija, borove šume, dugotrajna suša i bura, dok su u kontinentalnim gradovima češće kritične točke rubovi naselja, suha trava, poljoprivredne površine, gospodarski objekti, radionice i zapuštene parcele.

No to ne znači da je Dugo Selo izvan rizika. Na području grada nalazi se više od 2.500 hektara šuma, pri čemu je veći dio prema službenoj procjeni razvrstan u IV. stupanj ugroženosti od požara, a manji dio u III. stupanj. Vidi Procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije. 

Službena procjena Grada Dugog Sela navodi i da na području Dugog Sela nema objekata I. i II. kategorije ugroženosti od požara i eksplozija, što znači da grad nema najveće industrijske rizike te vrste. Ipak, to ne uklanja opasnost od požara na otvorenom ni od požara u kućama, gospodarskim objektima, skladištima ili objektima na rubu šume i poljoprivrednih površina.

Požar u Dugom Selu vjerojatno ne bi izgledao kao onaj uz omišku obalu. Ali dovoljno dugo sušno razdoblje, jaka vrućina, neodržavana vegetacija, iskra pri spaljivanju otpada ili požar gospodarskog objekta mogu stvoriti situaciju u kojoj se vatra brzo približava kućama i prometnicama.

Sigurnost počinje oko kuće

Najveći dio zaštite ne počinje u trenutku kada se začuje sirena, nego puno prije toga. Suha trava, neorezane živice, granje, stare daske, drva naslonjena na kuću, gorivi otpad i zapuštena dvorišta stvaraju put kojim vatra može doći do objekta.

Svaka obiteljska kuća, vikendica, garaža i gospodarski objekt trebali bi imati uredan prostor oko sebe. To znači redovito kositi travu, uklanjati osušeno granje i zapaljivi materijal, održavati prilaz objektu te ne zakrčivati put kojim bi vatrogasno vozilo moralo proći.

Posebnu pažnju treba obratiti na rubove naselja, gdje se kuće dodiruju s poljima, šumom ili zapuštenim parcelama. Jedna uređena okućnica neće biti dovoljna ako neposredno uz nju ostane neprohodna i zarasla površina puna suhog goriva.

Zapuštene parcele

Napuštena polja i neodržavane parcele često se doživljavaju kao komunalni problem. U sušnim mjesecima one postaju protupožarni problem.

Nekada su obrađena zemljišta, košnja i ispaša prirodno prekidali širenje niskog raslinja. Danas su mnoge površine zarasle, pa suha trava i grmlje mogu poslužiti kao kontinuirani put za širenje vatre prema cestama, kućama i drugim objektima.

Zato održavanje zemljišta nije samo pitanje izgleda grada. To je dio sigurnosti cijele zajednice — jednako kao prohodna cesta, hidrantska mreža ili vatrogasna oprema.

Vatrogasci ne mogu sve sami

Omiš je pokazao snagu vatrogasnog sustava, ali i njegove granice. Gotovo 300 vatrogasaca, više od 90 vozila i zračne snage bile su potrebne da se odgovori na požar koji se brzo širio prema gradu.

Vatrogasci mogu spasiti kuću, zaštititi naselje i organizirati evakuaciju. Međutim, ni najveća ljudska hrabrost ne može potpuno nadomjestiti lošu prevenciju, neprohodan prilaz, zarasle parcele ili vatru koju vjetar gura brže nego što se može organizirati obrana.

Zato građani ne smiju otežavati intervenciju. To znači ne parkirati tako da se blokiraju prilazi, ne približavati se požarištu radi snimanja, ne koristiti prometnice koje su potrebne hitnim službama i bez odgode slijediti upute vatrogasaca, policije i civilne zaštite.

Plan za dan kad zatreba

Najopasniji trenutak nije uvijek onaj u kojem se vidi plamen. Ponekad je to trenutak u kojem ljudi čekaju predugo, vraćaju se po stvari ili pokušavaju automobilom proći cestom koja više nije sigurna.

Svako kućanstvo trebalo bi znati osnovno: kako prijaviti požar, kojim putem izaći iz naselja, gdje se mogu okupiti članovi obitelji i što se uzima u hitnoj evakuaciji. Kod dojave je potrebno nazvati 193 ili 112, jasno navesti lokaciju, opisati što gori i reći jesu li ljudi ugroženi.

Ako službe narede evakuaciju, kuću treba napustiti na vrijeme. Dokumenti, lijekovi, voda i osnovne potrepštine važni su, ali nijedna stvar nije važnija od života.

Omiš kao opomena

Požar se ne događa samo negdje drugdje. On postaje naš problem onoga trenutka kada se zapuštena parcela, sušna trava, neprohodan put i jedan nepažljiv potez spoje u istu priču.

Dugo Selo ima planove zaštite od požara i službeno izrađen provedbeni plan za unapređenje zaštite od požara, ali nijedan dokument ne može zamijeniti odgovornost vlasnika zemljišta, građana i cijele zajednice.

Omiš nas zato ne treba podsjećati samo na razornu snagu vatre. Treba nas podsjetiti da sigurnost počinje prije prve iskre — na vlastitom dvorištu, na susjednoj parceli, uz pristupnu cestu i u odluci da preventivu ne ostavimo za sutra.

Dugo Selo: Procjena ugroženosti od požara

Dokument Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (2024.) procjenjuje da je Dugo Selo područje umjerene, ali raznolike požarne ugroženosti: najveći rizici nisu veliki šumski požari, nego stambeni i gospodarski objekti starije gradnje, otvorene poljoprivredne površine, promet opasnih tvari te lokacije s gorivima, plinom i kemikalijama. Sustav zaštite djelomično zadovoljava, ali ključni nedostatak je opremljenost i kapacitet za veće ili istodobne intervencije.

Glavne ugroze

• Stambeni objekti starije gradnje predstavljaju izražen rizik zbog gorivih drvenih krovišta i međukatnih konstrukcija, starijih dimnjaka te dotrajalih ili improviziranih električnih instalacija. Oko 40% objekata starije je od 60 godina, a prosječna starost je 45–50 godina.
• Najčešći uzroci požara u objektima su neodržavani dimnjaci, neispravne električne i plinske instalacije, neispravni uređaji, otvoreni plamen i ljudska nepažnja.
• Na otvorenom su posebno rizični spaljivanje biljnog otpada i korova, zapuštene poljoprivredne parcele, kvarovi na električnim vodovima, atmosferska pražnjenja i namjerne paljevine.

Rizične lokacije:

Otvoreni prostori

Šumska ugroženost ocijenjena je pretežito kao mala (IV. stupanj), uz dio državnih šuma u srednjem stupnju ugroženosti (III. stupanj); nema površina u I. i II. stupnju. Ukupno je 131,71 ha državnih šuma svrstano u III. stupanj, a 1.042,29 ha u IV. stupanj ugroženosti.

Veća opasnost očekuje se od veljače do travnja te u srpnju i kolovozu, kada se organizira pojačani nadzor šuma. Šumarija ima motrenje, ophodnje, protupožarne prosjeke i interventnu skupinu, ali privatne šume su dijelom neuređene i slabije nadzirane.

Operativna spremnost

• Grad pokriva središnje DVD Dugo Selo uz DVD-ove Andrilovec, Ostrna, Leprovica, Donje Dvorišće i Prozorje. Središnje DVD ima 36 operativnih vatrogasaca, dok ostala društva raspolažu s oko 10–15 operativaca po društvu.
• Prema procjeni, postojeća vozila i oprema zadovoljavaju samo uz redovno održavanje i nadopunjavanje; ostala DVD društva slabije su opremljena i kadrovski popunjena. Vozila nemaju osiguran dovoljan garažni prostor te se dio parkira na otvorenom.
• Središnje DVD može do svih gradskih naselja doći unutar prometno prihvatljivog vremena vožnje, ali presudni su brzo uzbunjivanje i okupljanje ljudi. Dokument traži okupljanje minimalno osam vatrogasaca u pet minuta te djelovanje unutar ukupno 15 minuta od dojave.
• Za scenarij dva istodobna požara procjena navodi minimalno 16 vatrogasaca u smjeni, dok je za središnje DVD preporučen operativni sastav od 30 vatrogasaca.

Voda i pristupi

Hidrantska mreža postoji u svim naseljima, s ukupno više od 470 hidranata; približno 80% je podzemnih, a 20% nadzemnih. Dokument zaključuje da su količine vode za gašenje dostatne, uz potrebu redovitog održavanja i ispitivanja mreže.

Dodatni izvori su jezero Bajer, rijeka Zelina i potok Črnec, ali prilazi tim mjestima za crpljenje vode nisu uređeni. Lokalne ceste su mjestimice preuske i lošije uređene, a na Martin Bregu otežan je prolaz vatrogasnih vozila zbog nedovoljne širine putova.

Ključne preporuke

• Nabaviti ili osigurati za DVD Dugo Selo: dodatno navalno vozilo, tehničko vozilo te autoljestve ili zglobnu platformu radne visine 32 m za višekatnice i spašavanje s visine.
• Izgraditi ili prilagoditi garažni prostor za vatrogasna vozila i opremu.
• Popuniti i kontinuirano uvježbavati DVD-ove, posebno za brzi prvi izlazak i ispomoć središnjem DVD-u.
• Održavati prohodnost vatrogasnih pristupa, osobito lokalnih cesta, prilaza na Martin Bregu i prostora ispred vatrogasnih garaža tijekom snijega.
• U novim i obnovljenim objektima provoditi zahtjeve vatrootpornosti, dojave požara, početnog gašenja i osposobljavanja zaposlenika.
• Pojačati preventivu kod spaljivanja raslinja, održavanja dimnjaka i električnih/plinskih instalacija te kontrole skladištenja zapaljivih i opasnih tvari.