Pet novih ulica u Dugom Selu nosit će imena istaknutih pojedinaca

Komisija za imenovanje i preimenovanje ulica u Dugom Selu na svom sastanku održanom 28. svibnja 2026. izradila je 5 prijedloga naziva novoformiranih ulica u Dugom Selu

Sjednicu je vodio predsjednik Mato Rajkovača uz pročelnika Upravnog odjela za pravne poslove, društvene djelatnosti i protokol, Borisa Savića.

Usvojeni su svi prijedlozi predlagatelja i članova Komisije. Usvojeni prijedlozi su nastavak prakse kojom Grad Dugo Selo trajno obilježava osobe važne za svoj identitet i povijest kroz čuvanje kolektivnog sjećanja na ljude koji su svojim radom, životom ili žrtvom zaslužili mjesto u javnom prostoru grada. Prijedloge još mora potvrditi Gradsko vijeće.

Ulica Ante Kolovrata (Poslovna zona Črnovčak)

Pričuvni bojnik Ante Kolovrat bio je ratni zapovjednik dugoselske satnije Narodne zaštite koja je ratovala na širem području Siska u sastavu zagrebačke 148. brigade HV. Kao zapovjednik satnije poginuo je 22. travnja 1992. godine kod Komareva u provedbi borbenih zadaća. Iznimno se istaknuo u ustroju dugoselske Narodne zaštite u kojoj je obnašao zapovjedne funkcije.

Ulica Milovoja Obada (Između Ul. Željka Filipovića i Aleje tišine)

Milivoj Obad bio je jedan od najvažnijih ljudi novije povijesti Dugog Sela. Rođen je 1937. godine u Dugom Selu, gdje je završio osnovnu školu, a kasnije je diplomirao ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cijeli je život bio snažno vezan uz sport, osobito rukomet i nogomet, a djelovao je i kao dugogodišnji sportski dužnosnik. Bio je jedan od osnivača Rukometnog kluba „Partizan”, kasnije „Jedinstvo”, te je obnašao niz važnih funkcija u sportskim i gradskim tijelima. Posebno se istaknuo u javnom životu kao načelnik Općine Dugo Selo od 1993. do 1997. godine, a potom i kao prvi predsjednik Gradskog vijeća Grada Dugog Sela. Umro je 2010. godine, ostavivši dubok trag u razvoju grada i sportskog života.

Ulica Milana Strašeka (zapadni nastavak Kumrovečke ulice)

Milan Strašek podrijetlom je iz Oborova, odrastao je i školovao se u dugoselskom kraju. Doktorirao je iz dijalektologije te je od ranih 1920-ih radio kao redovni profesor na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Bio je član odbora društva „Hrvatski jezik", osnovanog radi zaštite hrvatskog jezika od jugounitarističke politike. Uredio je dvije zbirke narodnih pjesama, priredio za tisak izabrana djela Janka Jurkovića te bio suradnik Leksikona Minerva. Osobito je zapažen po polemičkoj knjizi iz 1922. u kojoj je argumentirano ukazao na plagijat u akademskim krugovima, čime je pokazao intelektualnu hrabrost i predanost akademskom integritetu.

Strašek je bio pionir zaštite hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta, a njegova veza s dugoselskim krajem čini ga idealnim za trajno obilježavanje.

Ulica Vilka Mahorića (Od Bjelovarske ul. prema pruzi, nasuprot Plavoj ulici)

Vilko Mahorić rođen je u Dugom Selu i ovdje pohađao pučku školu. Studirao je povijest i zemljopis u Pragu i Zagrebu te radio kao nastavnik u brojnim hrvatskim gradovima sve do umirovljenja 1947. godine. Rano se priključio pokretu Hrvatskog sokola, u kojemu je obnašao važne dužnosti. Najznačajniji trenutak njegove karijere bio je 1911. godine, kada je kao vođa i glavni trener odveo prvu hrvatsku reprezentaciju na 5. svjetsko gimnastičko prvenstvo u Torinu — čime je Hrvatska po prvi puta nastupila kao zaseban subjekt u međunarodnim sportskim natjecanjima.

Mahorić je simbol dugoselskog ponosa na sportskom planu i ključna figura u afirmaciji hrvatskog sporta na međunarodnoj sceni.

Ulica Miroslava Mancea (Kozinščak, prema sjeveru iz Ul. Tome Kapitana)

Miroslav Mance od 1898. do 1916. živio je i radio u Dugom Selu kao upravitelj Pučke štedionice. Bio je jedan od prvih astronomskih amatera u Hrvatskoj, aktivan od samog osnutka Zvjezdarnice u Zagrebu 1903. godine, gdje je s vremenom postao zamjenik upravitelja. Autor je prve astronomske radnje s prostora dugoselskog kraja — promatranja Borellyjeva kometa 1903. godine. Poznat je po crtežima Marsa i promatranjima Halleyeve komete. Nećak je Franje Račkog te je bio u bliskim vezama s Radićem i Strossmayerom. Bio je i društveno angažiran u Dugom Selu, pomažući darovite mlade ljude. 

Mance je pionir astronomije u Hrvatskoj koji je najvažnija istraživačka godina proveo upravo u Dugom Selu. Gradska knjižnica Dugo Selo 2014. tiskala je monografiju posvećenu njemu, što potvrđuje lokalnu prepoznatost i vrijednost njegova lika i djela.