Poricanje znanosti – profitabilan posao ili opasna manipulacija?

Provjera činjenica: može li se dobro živjeti od poricanja znanosti, posebno ljudski uzrokovanih klimatskih promjena?

U zadnje vrijeme u Hrvatskoj, ali i u svijetu, sve je izraženija pojava poricanja znanstvenih činjenica – od pandemije COVID-19, preko rata u Ukrajini, do uzroka požara i klimatskih promjena. Poricanje znanosti, posebno klimatskih promjena, postaje profitabilan posao – kroz direktnu zaradu od medija i internetskih sadržaja, ali i posredno kroz politički i društveni utjecaj. U SAD-u je to dobro poslovno područje za pojedince, udruge, medije i političare. Iako nema direktnih podataka o zaradi u Hrvatskoj, činjenica je da dio političara i javnih osoba koristi poricanje činjenica za postizanje vlastitih ciljeva.

Pitanje koje se postavlja jest: koristi li se poricanje znanosti kako bi se ostvario dobitak, bilo financijski, društveni ili politički? Provjeravamo činjenice na temelju članka prof. dr. sc. Kristijana Krkača objavljenog na portalu Lažna uzbuna: https://lazna-uzbuna.hr/977/do...

Poricanje znanosti kao biznis

Prema analizi, poricanje znanosti postaje veliki biznis. U knjizi Routledge Handbook of the Influence Industry (London: Routledge, 2024.), urednici Emma L. Briant i Vian Bakir ističu da su teorije zavjere i dezinformacije prije svega profitabilan posao. Zarada se ostvaruje kroz događaje, publikacije, internetske emisije, suradnju s industrijom i političkim strankama. Pet svjetskih centara influenserske industrije su SAD, UK, Izrael, Kina i Rusija, što se preklapa s državama u kojima se objavljuje najviše dezinformacija.

Primjeri financijske koristi

Nemali broj influensera, ljudi koji vode internetske emisije i društvene mreže, kao i televizijskih postaja (npr. Fox News), direktno zarađuju na poricanju znanosti zahvaljujući velikoj gledanosti i broju klikova. Istraživanje YouTube sadržaja iz 2023. pokazalo je da postoji najmanje 200 sadržaja koji šire dezinformacije o klimatskim promjenama, od kojih najmanje 100 otvoreno poriče klimatske promjene. Ti sadržaji do 2023. godine ostvarili su 74 milijuna pregleda, a po pregledu se zarađuje 1–3 centa.

Politička i posredna zarada

Poricanje znanosti može donijeti i političku korist. Primjer je američki predsjednik Donald Trump, koji je poricanjem pandemije COVID-19 i klimatskih promjena privukao dio izbornog tijela i osigurao mandat za upravljanje jednim od najvećih gospodarstava svijeta.

Direktna zarada pojedinaca

Steven Milloy, američki odvjetnik, lobist i bivši komentator Fox Newsa, poznat je po osporavanju znanstvenog konsenzusa o klimatskim promjenama i zdravstvenim rizicima pasivnog pušenja. Milloy ima bliske financijske veze s naftnom i duhanskom industrijom. Tijekom 2023. godine, kao tajnik udruge „Energy & Environment Legal Institute (E&E Legal)“, zaradio je 501.000 američkih dolara od ugovornih poslova. I prije je primao značajne iznose od industrijskih tvrtki čije stavove je branio.

Situacija u Hrvatskoj i EU

U Hrvatskoj su poricatelji znanosti i klimatskih promjena obilno zastupljeni na društvenim mrežama i u medijima. Primjerice, jedna Facebook stranica s 25.000 pratitelja otvoreno tvrdi da su ljudski uzrokovane klimatske promjene „izmišljotina“. Poricatelji često sudjeluju u javnim emisijama i političkim događanjima, što im omogućuje društveni i politički utjecaj, a time i posrednu zaradu.

Foto: Markus Spiske: https://www.pexels.com/photo/w...