Odlagalište Andrilovec nije samo dugoselski problem: „Svi znaju da sustava nema, a nitko ne daje rokove”

Odlagalište neopasnog otpada Andrilovec u Dugom Selu i dalje prima miješani komunalni otpad sa šireg područja, uključujući Sveti Ivan Zelinu, čiji se otpad ondje odvozi od 1. listopada 2019. godine. Istodobno je za Andrilovec predviđeno povećanje kapaciteta, nastavak odlaganja i konačno zatvaranje, dok planirani Centar za gospodarenje otpadom Zagreb još nije u operativnom radu.

Bivši dugoselski gradski vijećnik Siniša Kljajić smatra da javnost predugo dobiva premalo jasnih odgovora o tome koliko se otpada dovozi, pod kojim uvjetima odlagalište radi, što pokazuju analize voda i kada će Andrilovec prestati biti prijelazno rješenje.

„Andrilovec nije samo pitanje Dugog Sela. To je pitanje i drugih jedinica lokalne samouprave, Svetog Ivana Zeline, Zagrebačke županije, zaštite okoliša, poljoprivrede i odgovornog upravljanja javnim novcem – sve do razine države.” kaže Kljajić i pritom naglašava da njegova kritika nije usmjerena samo na aktualnu političku garnituru - „Ne radi se o tome tko je na vlasti, nego kako vlast funkcionira.”

Andrilovec čeka

Službeni Elaborat zaštite okoliša opisuje zahvat povećanja prostornog kapaciteta Andrilovca uz nastavak odlaganja i konačno zatvaranje. Odlagalište bi radilo do popunjavanja raspoloživog kapaciteta ili do početka rada CGO-a Zagreb, ovisno o tome što će se dogoditi prije.

Za Kljajića je upravo taj podatak dokaz da pitanje Andrilovca ne može ostati svedeno samo na lokalnu komunalnu temu. „Država je odredila plan, a plan bi trebale provesti županijske i lokalne vlasti. Ali godinama sve stoji ili se sporo kreće”, kaže Kljajić.

Vode i pravo javnosti

Elaborat propisuje ispitivanje podzemnih voda četiri puta godišnje na piezometrima P1, P2 i P3 te praćenje vode u melioracijskom kanalu uzvodno i nizvodno od odlagališta. Dokument navodi i da oborinske vode iz unutarnjeg obodnog kanala u određenim razdobljima nisu zadovoljavale granične vrijednosti za ispuštanje u površinske vode. Kao mogući izvori navode se moguće prodiranje procjednih voda iz tijela odlagališta, ali i utjecaj okolnih poljoprivrednih aktivnosti. Elaborat ne utvrđuje jedan dokazani uzrok niti dokazuje onečišćenje poljoprivrednog zemljišta.

„Ne tvrdim da je poljoprivredno zemljište oko Andrilovca dokazano onečišćeno. Ali jesu li provedena istraživanja odakle dolazi zagađenje s povišenim razinama dušika? Mi to ne znamo”, kaže Kljajić. Smatra da građani moraju imati pristup potpunim rezultatima, a ne samo sažetim zaključcima iz postupaka: „Postoje li potpuni rezultati analiza piezometara P1, P2 i P3 za sve godine? Postoje li analize vode u melioracijskim kanalima? Jesu li ikada sustavno analizirani tlo i poljoprivredne površine nizvodno od odlagališta?”

Procjedne vode, prema Elaboratu, prikupljaju se drenažnim sustavom u laguni te se prema potrebi recirkuliraju u aktivni dio tijela odlagališta. U slučaju viška, predviđeno je uzorkovanje, analiza i daljnje zbrinjavanje ovisno o rezultatima. „To znači da javnosti treba jasno pokazati gdje se procjedne vode nalaze, kako se kontroliraju, kakvi su rezultati analiza i postoji li ikakav njihov utjecaj izvan tijela odlagališta?”, pita se Kljajić.

Dozvole i odgovornost

Ministarstvo je 8. lipnja 2020. odbilo zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za Andrilovec. To samo po sebi ne znači da odlagalište radi bez pravnog temelja, jer dokumentacija navodi i druge upravne, građevinske i uporabne akte vezane uz lokaciju. Ipak, Kljajić smatra da građani imaju pravo na preciznu informaciju o aktualnom stanju - „Koji je danas točan pravni temelj za rad Andrilovca? Koje dozvole i rješenja su trenutno važeći? Koji su uvjeti zaštite okoliša pod kojima se otpad danas odlaže?” Njegova je glavna zamjerka da se odgovornost lako prebacuje između lokalne, županijske i državne razine - „Grad će prebaciti odgovornost na županiju i državu, ne bez razloga. Ali građani ne vide dovoljno javnog pritiska ni dovoljno objavljenih odgovora onih koji su za to plaćeni.”

 Transparentnost nije panika

Kljajić traži javnu objavu rezultata analiza podzemnih, oborinskih i procjednih voda, svih evidentiranih prekoračenja, podataka o eventualnim analizama tla, svih važećih dozvola te plana zatvaranja Andrilovca s jasno navedenim odgovornostima Grada, Županije, države i uključenih gradova. „Tražiti transparentnost ne znači poticati paniku”, kaže Klajić dodajući „Pravo na zdrav okoliš počinje pravom građana da znaju što se događa u njihovu susjedstvu.”

Službeni dokumenti potvrđuju nastavak rada Andrilovca, planirano proširenje i sustavno praćenje pojedinih okolišnih pokazatelja. Ono što ostaje otvoreno jest hoće li nadležni građanima javno i razumljivo objaviti sve rezultate monitoringa, stvarne količine otpada, pravni status odlagališta te vjerodostojan rok u kojem će CGO Zagreb preuzeti funkciju zbog koje Andrilovec danas i dalje ostaje prijelazno rješenje.

Odgoda za odgodom

Prema Izvješću o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije sa objedinjenim izvješćima jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu, (Izvor: Zagrebačka županija, Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zagrebačke županije sa objedinjenim izvješćima jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu, Zagreb, svibanj 2021.) Andrilovec je već tada imao važnu ulogu u zbrinjavanju otpada iz više gradova. Dokument potvrđuje da se od listopada 2019. na dugoselskom odlagalištu odlaže i komunalni otpad s područja Svetog Ivana Zeline, dok se miješani komunalni otpad iz Zeline od 1. listopada 2019. više nije odlagao na Cerovki. U istom izvješću navodi se da je otvorena radna jama na Andrilovcu, površine oko 7.500 četvornih metara, 2020. bila popunjena približno 95 posto te se procjenjivalo da će tada raspoloživi kapacitet potrajati do sredine 2021. godine i još nekoliko mjeseci. Županija je pritom zaključila da se konačno zatvaranje aktivnih odlagališta, uključujući Andrilovec, može očekivati tek nakon otvaranja Centra za gospodarenje otpadom.

U izvješću za 2021. nema velikog zaokreta u statusu Andrilovca, ali postoje važna ažuriranja: procijenjeni rok dostatnosti radne plohe pomaknut je do sredine 2022., smanjena je količina miješanog komunalnog otpada iz Dugog Sela, a potvrđen je nastavak prihvata otpada iz Svetog Ivana Zeline. Te su promjene pokazuju da se Andrilovec i nakon procjene o 95-postotnoj popunjenosti nastavio koristiti kao prijelazno rješenje.