Dugo Selo
#Dugo Selo
Oglas Oglas

Hrvatsko znanstveno smeće

1088 BiH/Srbija priznatih diploma

Platforma: Lokalno - prvo bitno 4 min čitanja
Pexels photo 3483786
Pexels photo 3483786
Dodajte dugoselo.info u omiljene Google izvore

(1) "Od 2014. do 2022. u Hrvatskoj je priznato 1088 diploma s različitih mahom privatnih sveučilišta u BiH i Srbiji i to po brzom postupku." (V. S. Lider, 11/08/2023:13).

(2) Ne budi lijen, nemam vremena biti precizan, na svim sveučilištima u RH najviše 10-15 fakulteta (ili odsjeka) ima kvalitetu koja se može sumjeriti europskoj i svjetskoj (najveći broj na ZG sveučilištu; recimo 6-7 fakulteta). Recimo da je javnih oko 60 fakulteta (još više kad bi se brojali odsjeci). To je od oka 25% dobrih, a 75% SMEĆA.

(3) U području veleučilišta, privatnih sveučilišta i privatnih fakulteta u RH još je poraznija statistika i bez da sad računam recimo 2-3% su dobri do izvrsni (konkretno, najviše 2-3 mogu se sumjeriti europskim i svjetskim školama i za to postoje barem neki dokazi), a 97-8% su loši do smeće (neki čak rade bez nacionalne dopusnice).

(4) U tom RELEVANTNOM kontekstu treba promatrati tih 1088 BiH/Srbija priznatih diploma (prvostupnici, magistri, doktori) i pogledati gdje njihovi nositelji rade. Ne znam, ali nagađam kako sigurno ne rade na NAJKVALITETNIJIM fakultetima i visokim školama nego u državnoj i lokalnoj službi i na lošim fakultetima, veleučilištima i visokim školama. Taj je kontekst RELEVANTAN jer opisuje bazen iz kojeg dolaze urednici i recenzenti "nastavnog materijala" kojeg je "napisao" #lepimario (#satanpanonski).

(5) Lepi Mario nije niti prvi ni zadnji ministar plagijator ili plagijator među znanstvenicima, ljudima na visokim političkim položajima itd. Autorica veli da "razumije". Tu se razilazimo. Ja ne razumijem Lepog Marija. Njemu slični čine kontekst "razumijevanja". "I drugi to rade." kako je rekao Goldstein. Ne razumijem kako se ne mogu slijediti u pravilu jednostavna pravila istraživanja, pisanja i objavljivanja: (1) poštuj formalne uvjete, (2) budi relevantan, (3) budi jasan i argumentiran, (4) budi originalan, (5) ne radi nemoralne stvari (kompiliranje kao originalnost, plagiranje, zloporaba studenata i mlađih kolega itd.).

(6) Mi smo već duboko u demografskom deficitu i u negativnoj selekciji (činjenica). Ne postoji kritična masa oaza pozitivne selekcije (dobri biraju i proizvode bolje od sebe) nigdje pa niti u znanosti. Postoje mikrogranule koje ne mogu, a i da mogu pitanje je bili htjele bilo što promijeniti (few good men ain't enough). Lepi Mario dio je tog svijeta, a i mi koji smo si umislili kako smo bolji od prosjeka dio smo istog kala, smrada, gnoja i hrpe oživjelih leševa (znanstvenih zombija). Mnogi nisu niti pokušali ništa reći. Šute. Ne rade ništa. Primaju plaću i "ne bi se štel mešat". Neki su pokušali popraviti stanje, ali nisu uspjeli. "Try again. Fail again." (Beckett).

11. kolovoza. 2023.

Napisao Dr. sc. Kristijan Krkač


Dr. sc. Kristijan Krkač (r. 1970.) profesor je na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) od 2003. godine. Prije dolaska na ZŠEM bio je izvanredni profesor na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1996.-2017.). Kao gostujući profesor bio je na Science Po Lille (Francuska) i Sveučilištu RISEBA (Latvija).

Njegovi istraživački interesi uglavnom su unutar područja poslovne etike, DOP-a i održivosti te u filozofiji Ludwiga Wittgensteina. Na tim je područjima objavio 12 knjiga te je urednik i kourednik 8 udžbenika, zbornika radova s ​​konferencija, a kao gost urednik uredio je izdanje časopisa Društvene odgovornosti. Autor je i koautor više od 120 izvornih znanstvenih, stručnih i preglednih članaka, poglavlja u knjigama i članaka o enciklopediji. Objavljivao je za De Gruyter, Springer, Ashgate, Emerald i austrijsko društvo Ludwig Wittgenstein.

Suradnik je urednika u Journal of Social Responsibility Journal (Emerald) i bio je član uredničkog odbora i recenzent nekoliko međunarodnih časopisa i konferencija (Europa, Azija, Sjeverna Amerika) i urednik rubrika za dvije enciklopedije DOP-a (Springer) .

Njegove zapažene ideje uključuju pragmatičnu / morfološku analizu kasnije filozofije L. Wittgensteina, zadani kriterij laganja i preoblikovani koncept društvene neodgovornosti poduzeća.

Izabrani radovi

Filozofija

  1. Čuda džungle, Uvod u filozofiju Ludwiga Wittgensteina [Wonders of jungle, Introduction to the Philosophy of Ludwig Wittgenstein], with J. Điri and M. Soldo, Zagreb, ZSEM, MATE d.o.o. 2021.
  2. A Custodian of Grammar, Essays on Wittgenstein’s Philosophical Morphology, Lanham, University Press of America, 2012.
  3. “Wittgenstein’s four-stroke faces and the idea of visual philosophy”, Wittgenstein Studien, De Gruyter, (online 2019, print 2020), Vol. 11, No. 1, 2020:31-52, DOI: https://doi.org/10.1515/witt-2020-0003.
  4. “Modeling axis by rotation” (Điri J., Lukin J., Krkač K.) “Aesthetics today, Contemporary Approaches to the Aesthetics of Nature and of Art, Contributions of the 39th International Wittgenstein Symposium” Majetschak S. Weiberg A. (eds.), Kirchberg am Wechsel, ALWS, 2016, pp. 57-60.
  5. „Wittgenstein’s Dubbit III: Caught in Kirchberg am Aspekt-Wechsel“, Wittgenstein Studien, De Gruyter, 1/2010:121-51.

Business ethics, CSR, and Sustainability

  1. Poslovna etika, korporacijska društvena odgovornost i održivost [Business Ethics, Corporate Social Responsibility and Sustainability], B. Jalšenjak and K. Krkač (eds.), 2nd edition, ZSEM, MATE, 2016.
  2. Encyclopedia of Corporate Social Responsibility, S. A. Idowu (ed. in chief), N. Capaldi, L. Zu, A. Das Gupta (co-editors), Berlin Springer Reference, 2013 (Section editor).
  3. “Corporate social irresponsibility: humans vs. artificial intelligence”, Social Responsibility Journal, Vol. 15 No. 6, 2019, pp. 786-802, https://doi.org/10.1108/SRJ-09....
  4. “Habitual Lying Re-examined” (K. Krkač, D. Mladić, S. Buzar) in: American Journal of Sociological Research, 2012 2(1): 1-10, DOI: https://doi.org/10.5923/j. sociology.20110101.01.
  5. “Acquiring CSR practices: From deception to authenticity”, (J. Debeljak, K. Krkač, I. Bušljeta Banks), in Social Responsibility Journal, 2011, Emerald, VOL. 7, NO. 1, pp. 5-22.

Biografija autora izvor: https://zsem.hr/

Izvor: dr. sc. Kristijan Krkač / dugoselo.info

Sljedeći članci